Ciglenica

Ciglenica je selo (naselje) u sastavu Grada Popovače. Smješteno je petnaestak kilometara istočno od Grada Popovače u podnožju Mramor Brda. Prema popisu stanovništva iz 2001.g. u selu živi 165 ljudi. Danas je to oko 120. Selo je relativno dobro razvijeno s izgrađenom infrastrukturom (voda, plin, struja, telefon). Poljuprivredna domačinstva kojih je sve manje nadopunjuju klasična stambena domačinstva iz kojih ljudi prihode ostvaruju iz nesamostalnog rada u Kutini, Popovači ali i dalje. Od aktivnih udruga postoji Lovačko društvo “Jelen” i ŠKK “Ciglenica”. Predsjednik MO je g. Ivan Pasanec.

Povijest Ciglenice

Povijest Ciglenice je usko vezana uz povijest doseljavanja Talijana u Slavoniju i Moslavinu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Večina obitelji koje su doselile na područje današnje Ciglenice živjele su prije toga na području pakračkog, novogradiškog ili požeškog kraja. Razlozi emigracije iz Italije ležali su u neodrživoj egzistenciji na matičnom tlu, u Italiji, te razvojni potencijal koji je u migratornom području u Slavoniji i Moslavini bio poduprt obećanjima vlastelina. Vlastelini, kao što je grof Ausch, su imali velike komplekse šuma koje su davali na dugogodišnju otplatu. Te obitelji su otkupljivale zemlju, krčile šumu,izrađivale privremene nastambe od granja i blata. Na krčevini su se sijali razni usjevi koji su na početku dobro rodili ali su ilovača i glina tek kasnije pokazale da je to bila iluzija te da je tlo neplodno i teško za obradu. Od porušenog drveta radili su ugljen kojega su prodavali. Uvidjeli su da je zemlja slabo plodna ali je zato pogodna za izradu cigli. Vrsni radnici a i majstori odmah su se bacili na proizvodnju cigle. Svaka obitelj imala je svoju ciglanu. Uskoro je selo bilo izgrađeno sa novim kućama od cigle. Kuriozitet našega sela je da nije postojala i ne postoji niti jedna drvena kuća.

Samo ime Ciglenice potiće od tadašnjeg naziva šume na sadašnjem prostoru sela (Ciglena) kao i od cigli koje su doseljene obitelji same pekle.

Susjedno mjesto, Mikleuška nekada se prostiralo na područje Ciglenice. Ciglenica je tako u ono doba bila orijentirana na Mikleušku, djeca su išla tamo u školu a i katastarski je Ciglenica pripadala pod Mikleušku sve do 1971.g. Prva osoba koja je rođena na području Ciglenice a podrijetlom talijanka bila je Antonija Ortolan (28.01.1911.). Nakon prvog svijetskog rata doselile su se i hrvatske obitelji (Babić, Žanić …).

Iz ekonomskih razloga selo je proživjelo tri migracije. Prva migracija je 1926.kada nekoliko obitelji odlazi u južnu ameriku: Brazil, Argentinu i ostale zemlje. Kontakti sa rodbinom održavali se do 60-tih godina od kada se iz vjerojatno političkih a možda i ekonomskih događanja prekidaju. Druga migracija dogodila se 1957.  do 1960. Kada dosta obitelji odlazi natrag u Italiju a poneki poslije zavrašavaju u Francuskoj gdje i sada žive. Kontakti sa ovim obiteljima su kontinuirani i odžavaju se uzajamnim posjetama. Treća migracija događa se nakon domovinskog rata kada nekolicina mladih ljudi pa i članova našeg kluba odlazi trbuhom za kruhom u Italiju.Naravno i sa njima je kontakt kontinuiran.

Selo je doživjelo najveći napredak iza 2.svj,rata, od 1948.g. kada se na ovom području počinje eksploatirati nafta i plin gdje je puno naših muškaraca, prvo kao obaveznim radom a poslije stalnim zapošljavanjem u ondašnji „Naftaplin“ – današnja „Ina“ pronašao svoju egzistenciju. Pedesetih godina je za potrebe „Naftaplina“ dnevno radilo i do 200 radnika što naših što iz okolice. “Naftaplin“ je izgradio stambene objekte za vanjske radnike, postrojenja, upravne i prateće zgrade i radionice pa čak i svoju pekaru.1960 godine otvorena je i prva degazolinaža u tadašnjoj Jugoslaviji. Građani sela Ciglenice mogli su koristiti medicinske usluge pošto je u selo dva puta tjedno dolazio doktor a mogli su se koristiti i telefonom ako su u to doba imali s kime razgovarati. Dozvolili su da se kuće koje gravitiraju tu oko centra sela, prikljuće na plin za grijanje, pomogli su pri elektrifikaciji sela a dobili smo i asfaltnu cestu prije nego je bila asfaltirana magistralna cesta Popovača – Kutina. U novije doba izgradnjom vodovodne mreže za potrebe poduzeća, dozvolili su građanima priključak na istu. Tako možemo konstatirati da nam je „Ina“ pružila zavidan standard života na ovom području.

Demografski podaci

Izumiranje Talijana u Ciglenici uzrokovano je gubljenjem identiteta i njihova asimilacija. Vidljivo je to i popisom stanovništva te izjašnjavanjem o narodnosti:

Sjećanja tvore suštinu ljudskog života. Ona uspostavljaju kontinuitet od određenog događaja u prošlosti do njegove refleksije u sadašnjosti. Identitet Talijana u Ciglenici očuvao se u pričama o specifičnom vlastitom porijeklu i svom “talijanskom dijalektu”. Možemo zaključiti kako današnju Ciglenicu, kao multikulturalnu i multietničku sredinu karakterizira prije svega tolerantan suživot njezinih mještana te međusobno uvažavanje utemeljeno na dobrim odnosima u prošlosti.

Lana Peternel – “Talijanska Ciglenica: Sjećanja i identiteti njezinih mještana”

Geografski podaci:

• Zemljopisne koordinate: 45°31?59?N 16°43?59?E
• Grad: Popovača
• Županija: Sisačko-moslavačka
• Katastarska općina: Mikleuška

Fotografije

Karte